Sexually Transmissible Infections (STIs) o fa’ama’i pipisi ia i le taimi o feusuaiga ma se tagata ua uma ona maua i le STI, pe afai e le’i fa’aaogaina se condom po’o se dental dam. E aofia ai feusua’iga i itutino sa o le tama’ita’i (itutino sa o ali’i i itutino sa o tama’ita’i), tua le nofoaga (itutino sa o le ali’i i tua o le nofoaga) ma feusuaiga i fofoga (‘eto’eto, mimiti, kisi i itutino sa o lau pa’aga). E mafai ona fefa’asoaa’i le STI e ala i feusua’iga (sua si po’o le ‘si’ po’o le sua mai le itutino sa o le tama’ita’i), feso’otaiga o pa’u-i-pa’u, ma le toto. O le STI e mafua mai i siama eseese, vairasi po’o se siama ola.
E tele ituaiga eseese o STI. O nisi o STI masani o:
- kalamita
- genital herpes ma le genital warts
- konorea
- hepatitis B ma hepatitis C
- HIV
- sifilisi
- trichomoniasis ma utu i le itutino o feusuaiga.
O nisi o STIs e mafai ona togafiti, ma o STIs uma e mafai ona togafitia. A aunoa ma togafitiga, o lSTIs e mafai ona mafua ai ni fa’afitauli ogaoga o le soifua maloloina mo se taimi umi.
Mo nisi fa’amatalaga e uiga i le tele o ituaiga o STIs, asiasi i le International Students Health Hub po’o le Play Safe (Ta’alo Saogalemu).
E fa'apefea ona ou puipuia a'u lava mai le STI?
O le auala sili e aloese ai mai le STI o le faia lea o feusuaiga saogalemu. O lona uiga o le fa’aaogaina pea o se condom po’o se dam i taimi o so’o se ituaiga o feusuaiga, e aofia ai:
- feusua’iga ma le itusa o tama’ita’i
- feusua’iga fa’aalaitua
- feusua’iga tau gutu.
O le a le condom ma dams?
O condom ma dams e fa’aaogaina e fa’aititia ai le fa’asalalauina o le STI e ala i le taofi o le fefa’asoaa’i o vai feusua’iga ma fa’aititia le pa’i o le pa’u i le pa’u ma lau pa’aga fa’afeusuaiga. E tolu ituaiga o nei metotia papupuni:
- condom tane (fafo) e faia i luga o le itu sa o le tane ma e masani ona fa’aaogaina
- condoms tama’ita’i (totonu) o lo’o faia i totonu o le itu sa o le tama’ita’i
- O dams o ni pepa iila latex manifinifi e tu’uina i le va o le gutu ma le itutinosa o le tama’ita’i po’o le anus i taimi o feusuaiga tau gutu.
E faigofie lava ona fa’atau condom mo ali’i, ma e mafai ona maua i faleoloa tetele, fale talavai ma e o’o lava i pamu pegisigi.
O a fa'ailoga o le STI?
O le tele o STI e leai ni foliga vaaia. O nisi taimi o fa’ailoga e to’afimalie. O fa’ailoga e ono maua e se tagata e fuafua i le ituaiga o STI o lo’o ia te ia ma e mafai ona aofia ai:
- tiga po’o le le mautonu i le taimi o feusuaiga po’o feau vai
- manu’a, patupatu, po’o lalavevela i luga po’o fa’ata’amiloga i le itusa o le tama’ita’i, tane, fuapolo, itusa o le nofoaga, nofoaga, suilapalapa, po’o le gutu
- o se sua e le masani a’e po’o le toto mai le itu sa o le tane po’o le tama’ita’i
- tiga pe fulafula fuapolo
- mageso i totonu po’o le fa’ata’amiloga o le itusa o le tama’ita’i
- o le alu fa’afuase’i o le ma’i masina po’o le piliki pe a mae’a feusuaiga.
Mo nisi fa’amatalaga e uiga i fa’ailoga ole STI asiasi ile healthdirect.
E faapefea ona ou iloa ua maua a'u i le STI?
Pau lava le auala e iloa ai ua maua oe i le STI o lou alu e tui lou toto e fai ai su’esu’ega. E te le mana’omia ni fa’ailoga e faia ai se su’ega STI.
E fa'apefea ona fai sa'u suesuega o le STI?
E mafai ona fai lau su’esu’ega o le STI i lau fomai faaleaiga poo le falemai o feusuaiga. Su’esu’ega o le STI e vave ma faigofie ma taua mo lou soifua maloloina. Pau le mea manaomia o se feau vai la’ititi, se saliga poo le tuiina o lou toto e fua i luga o le ituaiga STI oloo maua ai oe. O le maua mai o le iuga o lau su’esu’ega o le a taofia lelei ma e le faailoaina foi i se tasi lava.
Asiasi ile healthdirect poo le telefoni ile NSW Sexual Health Infolink ile 1800 451 624 e vaai se foma’i e fetaui ma oe. Afai e te mana’o i se fa’aliliu upu, e mafai ona e fa’afeso’ota’i le Auaunaga Fa’aliliu ma Fa’aliliuga (TIS) muamua ile 131 450.
O ai e tatau ona su'eina?
E tatau ona faia sau su’esu’ega pe afai e lei faaaogaina mea puipuia i taimi o feusuaiga, pe afai foi na masae le condom pe alu ese foi i le taimi na fai ai feusuaiga pe na e vaaia foi ni suiga o lou tino.
O le su’esu’ega o le STI e vave, faigofie ma taua mo lou soifua maloloina. Pau le mea e mana’omia o se feau vai la’itiiti, se saliga po’o se su’ega toto e fuafua i le ituaiga o STI.
STI e taatele nai lo tatou manatu. Siaki pe ete manaomia se siaki o le STI i lou asiasi i luga le Play Safe’s quiz ii poo le asiasi i luga le healthdirects Symptom Checker.
O le a se togafitiga mo le STI?
O le tele o STI e vave ma faigofie ona togafiti. O togafitiga e fuafua ma faalagolago i le ituaiga STI.
E mafai ona fa’aaogaina vailaau e togafiti ai siama STI e aofia ai le chlamydia, gonorrhea, ma le sifilisi. O vailaau tui e na’o le aoga mo le fa’ama’i o lo’o i ai nei, o lea e taua ai le fa’aaogaina o se condom po’o se dam e puipuia ai so’o se fa’ama’i i le lumana’i ma togafitiga talafeagai.
E mafai ona e toe amata feusua’iga i le fitu aso talu ona mae’a au vailaau, ina ia mautinoa ua aoga le vailaau ma so’o se manu’a ua togafiti atoatoa.
O STI e mafua mai i siama, e pei o genital herpes ma genital warts, e le mafai ona togafitia i vailaau tui, ae o lo’o avanoa togafitiga e fesoasoani e fa’aititia ai ou fa’ailoga e pei o le fiva, mageso, po’o fulafula tiga. Hepatitis B ma le HIV e le mafai foi ona manuia i vaila’au tui, ae o lo’o avanoa vailaau e tumau ai le soifua maloloina ma le soifua manuia.
Mo nisi fa’amatalaga e uiga i togafitiga asiasi ile healthdirect.
Afai e maua mai au su’esu’ega ma ua maua oe i le STI, e taua le ta’u atu i lau pa’aga ina ia mafai ai ona latou su’esu’eina ma togafitia foi. Faailoa atu iai te ia o se auaunaga e leai se totogi e mafai ona logoina ai pa’aga lamatia e ala i le text po o le imeli mo oe.
